Hlorpromazin


Aktivna supstanca: Hlorpromazin

Lek Hlorpromazin sadrži aktivnu supstancu hlorpromazin-hidrohlorid. Hlorpromazin pripada grupi lekova pod nazivom fenotiazini i ispoljava antipsihotično dejstvo.

Lek Hlorpromazin se koristi kod:

  • Shizofrenije i drugih psihoza, posebno kada je dominantan simptom paranoja (zablude i osećaj progona), manija (psihoza koju karakteriše hiperaktivno ponašanje uz prenaglašenu ushićenost i uzbuđenost koje nije adekvatno spoljnom uzroku) i hipomanija (blaži oblik manije);
  • Anksioznosti, psihomotorne agitacije (uznemirenost) i nasilnog i opasnog impulsivnog ponašanja. Lek Hlorpromazin se koristi kao dodatna terapija u kratkotrajnom lečenju ovih stanja;
  • Upornog štucanja;
  • Mučnine i povraćanje u terminalnim stadijumima bolesti (kada drugi lekovi nisu efikasni ili nisu dostupni);
  • Snižavanja telesne temperature (lek Hlorpromazin olakšava snižavanje telesne temperature tako što sprečava drhtavicu i izaziva širenje krvnih sudova);
  • Shizofrenije i autizma u dečijem dobu.


  • Ako ste alergični (preosetljivi) na hlorpromazin, bilo koji lek iz grupe fenotiazina ili na bilo koju pomoćnu supstancu leka Hlorpromazin;
  • Ako imate nizak broj krvnih ćelija (depresiju koštane srži);
  • Ako imate ili ste ranije imali povišen očni pritisak (glaukom);
  • Ukoliko imate otežano mokrenje usled poremećaja mokraćnog kanala i prostate (npr. uvećana prostata);
  • Ako ste ikada imali nizak broj belih krvnih zrnaca (agranulocitoza);
  • Ako uzimate dopaminergičke lekove (kvinagolid, kabergolin), neuključujući antiparkinsonike;
  • Ako uzimate citalopram i escitalopram (lekovi za lečenje depresije);
  • U periodu dojenja.

Pre uzimanja leka Hlorpromazin obavezno obavestite Vašeg lekara:

  • Ako imate poremećaj funkcije jetre ili bubrega;
  • Ako imate epilepsiju;
  • Ako imate Parkinsonovu bolest (hlorpromazin se ne sme propisivati pacijentima koji imaju Parkinsonovu bolest, osim u izuzetnim slučajevima, kada lekar proceni da je primena opravdana);
  • Ako imate probleme sa srcem ili srčanu insuficijenciju (srčana slabost);
  • Ako ima te usporen rad srca (manje od 55 otkucaja u minutu);
  • Ako imate urođeno ili stečeno produženje QT intervala (poremećaj QT talasa na EKG-u);
  • Ako imate nisku koncentraciju kalijuma, kalcijuma i magnezijuma u krvi; Vaš lekar će zatražiti laboratorijsku analizu krvi kako bi ovo ustanovio;
  • Ako imate smanjeno lučenje hormona štitaste žlezde (hipotireoidizam);
  • Ako imate tumor nadbubrežne žlezde (feohromocitom);
  • Ako imate oboljenje miastenija gravis (koju karakteriše progresivni umor i mišićna slabost);
  • Ako imate uvećanje (hipertrofiju) prostate;
  • Ako imate šećernu bolest (dijabetes melitus), ili visok nivo šećera u krvi (hiperglikemiju);
  • Ako Vi ili neki član Vaše porodice ima vensku tromboemboliju ili sklonost ka stvaranju krvnih ugrušaka, ili ako kod Vas postoje faktori rizika za razvoj venske tromboembolije, jer je primena ovog i sličnih lekova povezana sa pojavom krvnih ugrušaka;
  • Ako imate depresiju;
  • Ako imate slab apetit ili ste u stanju gladovanja
  • Ako ste starije životne dobi (65 godina i više); stariji pacijenti su tokom terapije hlorpromazinom više podložni ortostatskoj hipotenziji (pad krvnog pritiska pri prelasku pacijenta iz ležećeg ili sedećeg položaja u uspravni položaj), sedaciji i ekstrapiramidalnim efektima, hroničnom zatvoru (rizik od paralitičkog ileusa) i mogućem uvećanju (hipertofiji) prostate;
  • U slučaju dehidratacije organizma ili oštećenja mozga (jer ova stanja mogu da potenciraju pojavu neuroleptičkog malignog sindroma);
  • U slučaju zavisnosti od alkohola ili ranije zloupotrebe alkohola;
  • U slučaju postojanja faktora rizika za moždani udar.

Hlorpromazin može da dovede do poremećaja regulacije telesne temperature. Prijavljeni su slučajevi teške hipotermije ili hiperpireksije, obično udruženi sa primenom umerenih ili visokih doza leka. Stariji ili pacijenti sa hipotireoidizmom mogu biti naročito osetljivi na hipotermiju. 

Opasnost od hipertermije može biti povećana pri toplom ili vlažnom vremenu ili kod pacijenata koji primenjuju lekove kao što su antiparkinsonici koji utiču na znojenje.

Pri dugotrajnoj primeni, hlorpromazin može da dovede do povećane melaninske pigmentacije kože, što na kraju može da dovede do plavičasto-sive prebojenosti. Depoziti pigmenta se takođe javljaju u očima i drugim tkivima. Permanentni depoziti se mogu javiti i u sočivu što dovodi do oštećenja vida. Prijavljena je i epitelijalna keratopatija. Toksična pigmentna retinopatija, koja može dovesti do progresivnog gubitka vida se veoma retko javlja, pri izrazito visokim dozama.

Tokom terapije hlorpromazinom treba da izbegavate izlaganje direktnom sunčevom zračenju zbog rizika od fotosenzitivnosti (osetljivost kože na sunčevu svetlost, koja je izazvana lekom).

Kontaktna osetljivost kože može nastati pri dodiru kože sa hlorpromazinom. Osobe koje često rukuju preparatima hlorpromazina treba da posvete posebnu pažnju izbegavanju kontakta leka sa kožom.

Lek Hlorpromazin sa posebnim oprezom treba primenjivati kod starijih pacijenata koji imaju demenciju povezanu sa psihozom i koji se leče antipsihoticima, jer je kod takvih pacijenata zabeležen povećan rizik od smrti.

Tokom terapije lekom Hlorpromazim, Vaš lekar će zatražiti da redovno idete na oftalmološki pregled, EKG pregled i da redovno kontolišete krvnu sliku.
Ukoliko je dete na terapiji hlorpromazinom lekar će jednom godišnje obavljati klinički pregled deteta, kako bi procenio kapacitet deteta za učenje.

Zbog rizika od gušenja, upotreba tableta kod dece ispod 6 godina se ne preporučuje.

Ukoliko niste sigurni da li se bilo šta od navedenog odnosi na Vas, obratite se Vašem lekaru ili farmaceutu.

Obavestite svog lekara ili farmaceuta ako uzimate ili ste donedavno uzimali bilo koji drug lek, uključujući biljne lekove i one koji se mogu nabaviti bez lekarskog recepta.

Lek Hlorpromazin ne smete uzimazi istovremeno sa sledećim lekovima:
  • dopaminergičkim lekovima (npr. kvinagolidom, kabergolinom)
  • citalopramom i escitalopramom (lekovi za lečenje depresije)
Naročito je važno da obavestite Vašeg lekara ako uzimate neki od sledećih lekova:
  • dopaminergičke antiparkinsonike (npr. levodopa, amantadin, apomorfin, bromokriptin, entakapon,pramipreksol, rasagilin, ropinirol, selegilin i drugi);
  • antiaritmici (lekovi koji se koriste u lečenju poremećaja srčanog ritma), kao što su: hinidin, prokainamid, dizopiramid, amjodaron, dronedaron, sotalol, bretilijum;
  • lekove za snižavanje povišenog krvnog pritiska kao što su: beta-blokatori (npr. propranolol), blokatori kalcijumskih kanala (npr. verapamil, diltiazem), antiadrenergici koji snižavaju povišen krvni pritisak centralnim (npr. klonidin) i perifernim (npr. gvanetidin) dejstvom;
  • digoksin (lek koji se koristi u lečenju bolesti srca);
  • deferoksamin (koristi se za povećanje eliminacije gvožđa iz organizma kod stanja sa hroničnim
  • nagomilavanjem gvožđa);
  • lekove za lečenje psihijatrijskih poremećaja kao što su litijum, haloperidol, tioridazin, flufenazin, prohlorperazin, klozapin, pimozid, amisulpirid, olanzapin, sertindol;
  • lekove za lečenje depresije iz grupe tricikličnih antidepresiva (npr. doksepin, maprotilin, amitriptilin);
  • lekove iz grupe sedativa i hipnotika (npr. barbiturati);
  • lekove koji se koriste u terapiji anksioznosti, kao što su benzodiazepine;
  • lekove za lečenje epilepsije (karbamazepin, fenobarbital);
  • određene lekove za lečenje malignih oboljenja (citotoksični lekovi);
  • neke lekove za lečenje alergija, kao što su terfenadin, astemizol, mizolastin;
  • neke antibiotike: intravenski dat eritromicin, injekcije kotrimoksazola, injekcije pentamidina, klaritromicin, moksifloksacin, levofloksacin;
  • intravenski dat amfotericin (lek koji se koristi u lečenju gljivičnih infekcija);
  • kortikosteroidi (lekovi koji se koriste u terapiji zapaljenja);
  • lekove za lečenje zatvora (laksative) kao što je bisakodil;
  • određene diuretike (lekove za pojačano mokrenje kao što su furosemid, hidrohlorotiazid);
  • tetrakosaktid - koristi se za ispitivanje nekih problema sa hormonima;
  • lekove za snižavanje povišenog nivoa šećera u krvi (antidijabetici);
  • antiholinergičke lekove kao što je atropin (koristi se kao spazmolizik i pre primene anestezije);
  • stimulanse CNS-a (centralnog nervnog sistema) kao što je amfetamin;
  • adrenalin (koristi se za lečenje teških alergijskih reakcija);
  • lekove iz grupe inhibitora acetilholinesteraze (npr. rivastigmin, fizostigmin);
  • antacide - lekove koji neutrališu višak želudačne kiseline (soli, oksidi i hidroksidi magnezijuma, kalcijuma i aluminijuma);
  • propulzive - lekove koji pomažu pražnjenje želuca (npr. cisaprid, domperidon);
  • lekove za lečenje čira na želucu (npr. cimetidin);
  • lekove protiv bolova (analgetici) uključujući i lekove koji se koriste kod jakih bolova (opioidni analgetici, kao što je morfin);
  • metadon (lek koji se koristi u lečenju zavisnosti od opijata).

U toku terapije lekom Hlorpromazin ne smete konzumirati alkohol, jer ovaj lek pojačava depresorno dejstvo alkohola na CNS.

Ukoliko ste trudni, mislite da ste trudni, dojite ili planirate trudnoću ili dojenje, obavezno o tome obavestite Vašeg lekara ili farmaceuta.

Trudnoća

Hlorpromazin ne treba da se primenjuje u periodu trudnoće osim ukoliko Vaš lekar smatra da je njegova upotreba apsolutno neophodna.

Sledeći simptomi se mogu javiti kod novorođenčeta majki koje su koristile lek Hlorpromazin u poslednjem trimestru (poslednja tri meseca trudnoće): drhtavica, ukočenost mišića, slabost mišića, pospanost, uznemirenost, problemi sa disanjem i teškoće u ishrani novorođenčeta.

Ukoliko kod Vaše bebe primetite bilo koji od navedenih simptoma, odmah se obratite Vašem lekaru. 

Dojenje

Lek Hlorpromazin se ne sme primenjivati u periodu dojenja, jer se aktivna supstanca leka, hlorpomazin, izlučuje u majčino mleko.

Plodnost

Hlorpromazin može da izazove smanjenu plodnost kod žena


Lek ima snažan uticaj na psihofizičke sposobnosti, za vreme terapije nije dozoljeno upravljanje motornim vozilima niti rukovanje mašinama.

Oralna upotreba.

Za kontrolu simptoma lekar će Vam propisati najmanju efikasnu dozu leka. Ako niste sasvim sigurni, proverite sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Ne prekidajte primenu leka i ne menjate dozu bez prethodnog savetovanja sa lekarom.

Tabletu progutajte celu, sa dovoljnom količinom vode.

Shizofrenija i druge psihoze, anksioznost i agitacija

Odrasli

Početna doza je 25 mg tri puta dnevno ili 75 mg jednom dnevno, pre spavanja. Ukoliko je neophodno, doza se može povećavati za 25 mg dnevno do postizanja efektivne doze održavanja. Uobičajena dnevna doza je 75- 300 mg, ali kod nekih pacijenata, dnevna doza održavanja može biti i do 1 g.

Stariji, slabiji ili iscrpljeni pacijenti

Početna doza je 1/3 do 1/2 uobičajene doze za odrasle, sa postepenim povećanjem doze. 

Mučnina i povraćanje u terminalnim stadijumima bolesti (kada drugi lekovi nisu efikasni ili nisu dostupni)

Odrasli

10 mg - 25 mg svakih 4 - 6 sati.

Stariji, slabi ili iscrpljeni pacijenti

Početna doza je 1/3 - 1/2 doze za odrasle. Ako je neophodno Vaš lekar će povećati dozu. 

Uporno štucanje

Odrasli, stariji, slabi ili iscrpljeni pacijenti

25 mg - 50 mg, 3 - 4 puta dnevno.

Napomena: lekom Hlorpromazin ne može se postići adekvatno doziranje kod dece uzrasta ispod 6 godina.

Shizofrenija i druge psihoze, anksioznost i agitacija

Deca od 6 - 12 godina

1/3 - 1/2 doze za odrasle do maksimalne preporučene doze od 75 mg dnevno.

Deca od 1 do 5 godina

0,5 mg/kg telesne mase svakih 4 - 6 sati do maksimalne preporučene doze od 40 mg dnevno.

Deca mlađa od 1 godine

Hlorpromazin se ne primenjuje kod dece mlađe od godinu dana, osim nakon detaljne procene odnosa rizika i koristi od strane lekara.

Mučnina i povraćanje u terminalnim stadijumima bolesti (kada drugi lekovi nisu efikasni ili nisu dostupni)

Deca od 6 - 12 godina

0,5 mg/kg telesne mase svakih 4-6 sati do maksimalne preporučene doze od 75 mg dnevno.

Deca od 1 do 5 godina

0,5 mg/kg telesne mase svakih 4-6 sati do maksimalne preporučene doze od 40 mg dnevno.

Deca mlađa od 1 godine

Hlorpromazin se ne primenjuje kod dece mlađe od godinu dana, osim nakon detaljne procene odnosa rizika i koristi od strane lekara. 

Uporno štucanje

Deca

Lek Hlorpromazin se ne koristi kod dece u ovoj indikaciji.


Ako ste uzeli veću dozu leka Hlorpromazin nego što je trebalo, ili neko drugi greškom uzme Vaš lek, odmah se obratite lekaru ili odmah idite u najbližu bolnicu. Sa sobom ponesite pakovanje svog leka.

Simptomi predoziranja hlorpromazinom uključuju pospanost ili gubitak svesti, pad krvnog pritiska, ubrzan rad srca, promene EKG zapisa, nepravilan srčani ritam, pad telesne temperature, nevoljne pokrete tela, nevoljno drhtanje, konvulzije i komu. 

Nikada ne uzimajte duplu dozu da biste nadoknadili propuštenu dozu leka!

Uzmite sledeću dozu leka u uobičajeno vreme. 

Nikada nemojte prekidati terapiju lekom bez saveta Vašeg lekara. Terapija lekom Hlorpromazin se mora prekidati postepeno. Nagli prekid terapije može dovesti do simptoma obustave leka.

Ako imate bilo kakvih dodatnih pitanja o primeni ovog leka, obratite sa svom lekaru ili farmaceutu.

Kao i svi lekovi, ovaj lek može da prouzrokuje neželjena dejstva, iako ona ne moraju da se jave kod svih pacijenata koji uzimaju ovaj lek.

Prestanite da uzimate lek Hlorpromazin i odmah se obratite lekaru, ukoliko primetite bilo koje od sledećih ozbiljnih neželjenih dejstava - možda će Vam biti potrebna hitna medicinska pomoć:

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek):

  • ekstrapiramidalni poremećaji (karakterišu se smetnjama koordinacije i nevoljnim pokretima, pojačanim drhtanjem ruku i/ili nogu u mirovanju, tikovima, ukočenim držanjem, usporenim hodom, sitnim koracima, nemirom u nogama itd.)
  • osećaj „unutrašnje“ mišićne napetosti i nemira, ili osećaj da Vas „ne drži mesto“ (obično nakon visoke inicijalne doze leka)
  • tardivna diskinezija (karakteriše se ritmičnim nevoljnim pokretima jezika, lica, usta ili vilice)

Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek):

  • konvulzije
  • poremećaj srčanog ritma usled produženog QT intervala (promene QT talasa na EKG-u)
  • povećanje tonusa mišića (hipertonija)

Nepoznata učestalost: ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka

  • alergijske reakcije. Znaci alergijske reakcije uključuju: osip, svrab, oticanje lica, usana, očnih kapaka, jezika i grla, teškoće pri gutanju ili disanju. U najtežem slučaju se može razviti ozbiljna i životno ugrožavajuća alergijska reakcija (anafilaktička reakcija). 
  • sistemski eritemski lupus 
  • žutica (manifestuje se žutom prebojenošću kože i beonjača i tamnom bojom urina) i oštećenje funkcije jetre 
  • česte infekcije koje su praćene groznicom, bolom u grlu, ulceracijama u ustima, jer ovo može da ukazuje na smanjenje broja ili nedostatak belih krvnih zrnaca 
  • otežano disanje usled grča bronhija (bronhospazam)
  • ukoliko se kod Vas javi visoka telesna temperatura, preznojavanje, ukočenost mišića, ubrzan rad srca i ubrzano disanje, osećaj konfuzije, pospanost ili uznemirenost, jer ovo mogu biti znaci veoma ozbiljnog neželjenog dejstva koje može ugroziti život pacijenta kod nazivom neuroleptički maligni sindrom 
  • ukoliko imate osećaj nadutosti i grčeva u stomaku, povraćanje, otežano varenje, gorušicu, zatvor, gubitak apetita i suvoću usta, jer ovo mogu biti znaci otežane prohodnosti u crevima ili blokade creva 
  • ukoliko imate bol u stomaku koji je praćen povraćanjem i prolivom 
  • bolna i produžena erekcija 
  • trombocitopenija (smanjenje broja trombocita) 
  • krvni ugrušci u venama posebno nogu (simptomi uključuju otok, bol i crvenilo noge), koji se mogu kretati krvnim sudovima sve do pluća uzrokujući bol u grudima i teškoće sa disanjem. Ako primetite bilo koji od ovih simptoma, odmah potražite savet lekara 
  • ozbiljni poremećaji srčanog ritma (ventrikularne aritmije i atrijalne aritmije, AV blok, ventrikularna fibrilacija, ventrikularna tahikardija uključujući i torsade de pointes (tešku srčanu aritmiju koja može ugroziti život pacijenta a manifestuje se bolom u grudima, nedostatkom vazduha i izrazito nepravilnim otkucajima srca); Srčani zastoj je prijavljen tokom terapije fenotiazinskim antipsihoticima. Faktori koji mogu uticati su postojeća bolest srca, starije životno doba, snižena koncentracija kalijuma u krvi i istovremena primena tricikličnih antidepresiva. Takođe prijavljeni su i slučajevi nerazjašnjene iznenadne smrti i iznenadne srčane smrti. 
  • nestanak spontanih i voljnih pokreta
  • sindrom obustave leka kod novorođenčadi 
  • poremećaji regulacije telesne temperature (koji dovode do izraženog porasta telesne temperature i toplotnog udara pri toplom vremenu i do pada telesne temperature (hipotermija) pri veoma hladnom vremenu (posebno kod starijih osoba)); 
  • pozitivan nalaz na antinuklearna antitela

Obavestite Vašeg lekara što je pre moguće ukoliko imate bilo koje od sledećih neželjenih dejstava:

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek):

  • ortostatska hipotenzija

Nepoznata učestalost: ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka

  • usporeno i plitko disanje
  • promena boje kože i očiju (kod dugotrajne terapije hlorpromazinom)
  • poremećaj vida
  • neuobičajeni pokreti očne jabučice, uključujući i kružne pokrete (okulogirne krize)
  • tortikolis (deformacija sa nagnutošću glave i vrata na jednu stranu i licem okrenutim na suprotnu stranu)
  • trizmus (onemogućeno ili otežano otvaranje usta usled grča mišića za žvakanje)
  • rigidnost ili ukočenost mišića, drhtanje, otežano kretanje
  • povećan nivo šećera u krvi (hiperglikemija). Simptomi su izražena žeđ, često mokrenje, suvoća usta, umor, sklonost ka infekcijama
  • nemogućnost mokrenja
  • smanjena koncentracija natrijuma u krvi. Simptomi su osećaj umora, slabost, konfuzija, bol i grč u
  • mišićima.
  • neadekvatna sekrecija antidiuretskog hormona
  • povećan nivo triglicerida u krvi

Ukoliko bilo koje od sledećih neželjenih dejstava postane ozbiljno ili traje duže od nekoliko dana, obratite se Vašem lekaru: 

Veoma česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek): 

  • suvoća usta zatvor povećanje telesne mase pospanost, sedacija 

Česta neželjena dejstva (mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek): 

  • povećan nivo prolaktina u krvi (hiperprolaktinemija); 
  • poremećaj tolerancije na glukozu izostanak menstruacije anksioznost 

Nepoznata učestalost: ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka 

  • uvećanje (oticanje) dojki kod muškaraca i stvaranje mleka 
  • impotencija 
  • smanjen seksualni nagon kod žena 
  • nesanica 
  • stanje psihomotorne uzbuđenosti 
  • reakcija fotosenzitivnosti 
  • zapušenost nosa 
  • zapaljenje kože usled alergijske reakcije (alergijski dermatitis) 
  • osip na koži, koprivnjača 
  • povećana melaninska pigmentacija kože (plavičasto-siva prebojenost kože)
  • izražen umor 
  • izmenjeno raspoloženje 

Efekti naglog obustavljanja terapije 

Ako se terapija lekom Hlorpromazin naglo obustavi mogu se javiti mučnina, povraćanje, nesanica, tremor, trzaji tela, nesposobnost kontrole pokreta ruku i nogu. 

Potražite neki drugi lek