Pralip


Aktivna supstanca: Pravastatin

Lečenje primarne hiperholesterolemije ili mešovite dislipidemije, kao dodatak ishrani (dijeti) kada ne postoji adekvatan odgovor na ishranu i druge nefarmakološke metode lečenja (npr. vežbanje, smanjenje telesne težine)


Primarna prevencija
Smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta i morbiditeta kod pacijenata sa umerenom i ozbiljnom hiperholesterolemijom i sa visokim rizikom od prvog kardiovaskularnog dogañaja, kao dodatak dijeti.


Sekundarna prevencija
Smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta i morbiditeta kod pacijenata sa infarktom miokarda ili nestabilnom anginom pektoris u anamnezi i sa ili normalnim ili povišenim holesterolom, kao dopuna korekciji ostalih faktora rizika. 
Nakon transplatacije
Smanjenje hiperlipidemije nakon transplatacije kod pacijenata na imunosupresivnoj terapiji nakon transplatacije
celovitih organa.



Pravastatin se ne sme uzimati u slučajevima
− Preosetljivost na aktivnu supstancu ili neki od sastojaka leka
− Aktivno oboljenje jetre uključujući i trajni porast serumskih transaminaza nepoznatog uzroka, povišenje tri puta veće od gornje referentne vrednosti (ULN) 

− Trudnoća i dojenje


Primena pravastatina nije ispitana kod pacijenata sa homozigotnom familijarnom hiperholesterolemijom.
Terapija nije odgovarajuća kada je povišeni HDL holesterol uzrok hiperholesterolemije.
Kao i kod ostalih inhibitora HMG-CoA reduktaze, kombinacija pravastatina i fibrata se ne preporučuje.
Pre započinjanja terapije, lekari treba pažljivo da procene korist ili rizik primene leka kod dece pre ulaska u
pubertet.  

Fibrati: upotreba samih fibrata se povremeno povezuje sa miopatijom. Kada su fibrati uzeti zajedno sa statinima, primećen je uvećani rizik od neželjenih dejstava na mišiće, uključujući rabdomiolizu. Ova neželjena
dejstva se ne mogu isključiti tokom primene pravastatina; stoga treba uglavnom izbegavati kombinovanu upotrebu pravastatina i fibrata (npr. gemfibrozil, fenofibrat) (videti odeljak 4.4). Ako je ova kombinacija
neophodna, potreban je strog medicinski nadzor i kontrola CK kod pacijenata na ovakvom režimu.
Holestiramin/holestipol: istovremena upotreba je imala za posledicu približno 40-50% smanjenje bioraspoloživosti pravastatina. Nije postojalo klinički značajno smanjenje bioraspoloživosti ili terapijskog
odgovora kada je pravastatin uzet jedan čas pre ili četiri časa nakon holestiramina ili jedan čas pre holestipola (videti odeljak 4.2).
Ciklosporin: istovremena primena pravastatina i ciklosporina dovodi do skoro četvorostrukog povećanja koncentracije pravastatina u sistemskoj cirkulaciji. Kod nekih pacijenata, meñutim, ovo povećanje može biti i
veće. Preporučuje se klinički i biohemijski nadzor pacijenata koji primaju ovu kombinaciju. (videti odeljak 4.2).
Varfarin i drugi oralni antikoagulanti: parametri bioraspoloživosti u stanju ravnotežne koncentracije za
pravastatin se nisu izmenili nakon primene varfarina Dugoročna terapija ovim lekovima ne dovodi do promena u antikoagulantom delovanju varfarina.
Lekovi koji se metabolizuju citohromom P450: pravastatin se ne metaboliše u klinički značajnoj meri uz pomoć sistema citohroma P450. Zato se lekovi koji se metabolizuju ili su inhibitori sistema citohrom P450 mogu dodati stabilnom režimu bez prouzrokovanja značajnih promena u koncentraciji pravastatina u plazmi, kao što je
primećeno kod drugih statina. Nepostojanje značajne farmakokinetičke interakcije sa pravastatinom je osobito dokazano za nekoliko lekova, posebno za one koji su supstrati/inhibitori CYP3A4, npr. diltiazem, verapamil, itrakonazol, ketokonazol, inhibitori proteaze, sok od grejpfruta i inhibitori CYP2C9 (npr. flukonazol). U jednoj od dve studije interakcije sa pravastatinom i eritoromicinom, primećeno je statistički značajno povećanje PIK (70%) i Cmax (121%). U sličnoj studiji sa klaritromicinom, primećeno je statistički značajno povećanje PIK (110%) i Cmax (127%). Iako su ove promene bile male, treba obratiti pažnju prilikom istovremenog davanja pravastatina sa eritromicinom ili klaritromicinom.
Ostali lekovi: Nisu primećene statistički značajne razlike u bioraspoloživosti u studijama interakcije kada je pravastatin korišćen zajedno sa acetilsalicilnom kiselinom, antacidima (datim jedan čas pre pravastatina), nikotinskom kiselinom ili probukolom

Trudnoća: Primena pravastatina je kontraindikovana tokom trudnoće i treba se davati samo ženama u reproduktivnom periodu kod kojih ne postoji verovatnoća začeća ili su informisane o potencijalnom riziku.
Preporučuje se poseban oprez kod devojaka u reproduktivnom periodu u adolescenciji radi pravilnog razumevanja potencijalnog rizika vezanog za upotrebu pravastatina tokom trudnoće. Ako pacijentkinja planira
da zatrudni ili to učini, treba odmah da obavesti lekara koji će odmah prekinuti terapiju zbog potencijalnog rizika za fetus.
Dojenje: mala količina pravastatina se izlučuje u majčino mleko te je primena pravastatina kontraindikovana tokom dojenja (videti odeljak 4.3).  

Pravastatin nema ili ima vrlo neznatan uticaj na sposobnost upravljanja motornim vozilima i mašinama.
Međutim, treba imati u vidu da se tokom uzimanja terapije može pojaviti vrtoglavica prilikom upravljanja motornim vozilom ili mašinama.  

Pre započinjanja uzimanja leka Pralip®, treba isključiti sekundarne uzroke hiperholesterolemije i podvrgnuti pacijenta standardnoj dijeti za smanjenje lipida koju treba nastaviti i tokom trajanja terapije.
Pravastatin se uzima jednom dnevno oralnim putem, po mogućstvu uveče i nezavisno od obroka.
Hiperholesterolemija: Preporučena doza je od 10 do 40 mg jednom dnevno. Odgovor na terapiju je vidljiv nakon nedelju dana a potpuni efekat date doze se javlja u roku od četiri nedelje, stoga treba periodično proveravati lipide i adekvatno prilagoñavati dozu. Maksimalna dnevna doza iznosi 40 mg.
Kardiovaskularna prevencija: Kod svih ispitivanja prevencije morbiditeta i mortaliteta, jedina proučavana početna doza i doza održavanja je iznosila 40 mg dnevno.
Doziranje nakon transplatacije: nakon transplatacije organa, početna doza od 20 mg dnevno se preporučuje pacijentima na imunosupresivnoj terapiji (videti odeljak 4.5). U zavisnosti od reakcije parametara lipida, doza se može prilagođavati pod strogim lekarskim nadzorom do iznosa od 40 mg. (videti odeljak 4.5).
Deca i adolescenti (od 8 do 18 godina starosti) sa heterozigotnom familijarnom hiperholesterolemijom:
Preporučena doza je od 10 do 20 mg jednom dnevno za pacijente od 8 do 13 godina starosti, jer primena doze
veće od 20 mg nije ispitivana kod ove populacije. Dnevna doza od 10 do 40 mg se preporučuje za pacijente od
14 do 18 godina (za žensku decu i devojke u reproduktivnom periodu videti odeljak 4.6; za rezultate studije videti odeljak 5.1).
Starije osobe: Prilagoñavanje doze nije potrebno ukoliko ne postoje sklonost ka faktorima rizika. (videti odeljak 4.4).
Oštećenje bubrežne i jetrene funkcije: Početna doza od 10 mg dnevno se preporučuje pacijentima sa umerenim ili ozbiljnim oštećenjem bubrega ili ozbiljnim oštećenjem jetre. Dozu treba prilagoditi na osnovu
promene parametra lipida i uz lekarski nadzor.
Istovremena terapija: Dejstvo pravastatina na snižavanje ukupnog holesterola i LDL holesterola je pojačano kada se uzima u kombinaciji sa smolama koje vezuju žučne kiseline (npr. holestiramin, holestipol). Pravastatin treba uzimati ili jedan čas pre ili bar četiri časa nakon uzimanja smole (videti odeljak 4.5).
Lečenje pacijenata koji uzimaju ciklosporin sa ili bez ostalih imunosupresiva, treba započeti dozom od 20 mg pravastatina jednom dnevno i treba oprezno obavljati titriranje do doze od 40 mg (videti odeljak 4.5).  

Postoji samo ograničeno iskustvo predoziranja pravastatinom do danas. Nema posebnog lečenja u slučaju
predoziranja. U takvim slučajevima, pacijenta treba lečiti simptomatski i primeniti suportovne mere kako je
potrebno.  


Procena neželjenih dejstava je zasnovana na sledećim podacima o učestalosti:
Veoma česta (≥1/10)
Česta (≥1/100 do <1/10)
Povremena (≥1/1,000 do < 1/100)
Retka (≥1/10,000 do <1/1,000)
Veoma retka (<1/10,000)
Klinička ispitivanja:
Doza Pravastatina od 40 mg je proučavana u sedam randomizovanih dvostruko slepih, placebo kontrolisanih ispitivanja, u kojim je bilo uključeno više od 21,000 pacijenata koji su lečeni pravastatinom (n = 10764) ili placebom (n = 10719), što predstavlja više od 47,000 godina pacijenata izloženosti pravastatinu. Praćeno je stanje više od 19,000 pacijenata tokom srednjeg perioda od 4.8 do 5.9 godina.
Prijavljena su sledeća neželjena dejstva leka; nijedno neželjeno dejstvo se nije javilo u više od 0.3% slučajeva u grupi pravastatina u poreñenju sa placebo grupom.
Poremećaji nervnog sistema:
Povremena: vrtoglavica, glavobolja, poremećaj sna, nesanica Poremećaji vida:
Povremena: poremećaj vida (uključujući zamućen vid i dvostruku sliku)
Gastrointestinalni poremećaji:
Povremena: dispepsija/gorušica, abdominalni bol, mučnina/povraćanje, konstipacija, dijareja, nadimanje
Poremećaji kožnog i potkožnog tkiva:
Povremena: pruritus, osip, urtikarija, problemi sa vlasištom i kosom (uključujući ćelavost
Bubrežni i urinarni poremećaji:
Povremena: neuobičajeno mokrenje (uključujući teškoće pri mokrenju, učestalo mokrenje i noćno mokrenje)
Poremećaji reproduktivnog sistema i grudi:
Povremena: poremećaj seksualne funkcije
Opšti poremećaji:
Povremena: zamor
Dogañaji od posebnog kliničkog značaja
Skeletni mišić: efekti na skeletni mišić, npr. u kliničkim ispitivanjima su zabeleženi bol u mišićno-skeletnom
predelu uključujući artralgiju, grčeve, mijalgiju, slabost mišića i povišene vrednosti CK. Učestalost mijalgije (1.4% pravastatin nasuprot 1.4% placebo) i mišićna slabost (0.1% pravastatin nasuprot < 0.1% placebo) i vrednosti CK 3 puta veće od gornje referentne vrednosti i 10 puta veće od gornje referentne vrednosti kod studija
CARE, WOSCOPS i LIPID je bila slična kao kod placeba (1.6% pravastatin nasuprot 1.6% placebo i 1.0%
pravastatin nasuprot 1.0% placebo) (videti odeljak 4.4).
Jetra: primećene su povišene transaminaze jetre. U tri dugotrajna placebo kontrolisana klinička ispitivanja CARE, WOSCOPS i LIPID, javili su se porasti ALT i AST 3 puta veći od gornje referentne vrednosti, slične učestalosti ( 1.2%) u obe tretirane grupe.
Postmarketinški podaci
Osim gore navedenog, sledeća neželjena dejstva su zabeležena u post marketinškom istraživanju o upotrebi pravastatina:
Poremećaji nervnog sistema:
Veoma retka: periferna polineuropatija, parestezija posebno ako se lek koristi duže vreme
Poremećaji imunog sistema:
Veoma retka: reakcije preosetljivosti: anafilaza, angioedem, sindrom poput lupus eritematoze
Gastrointestinalni poremećaji:
Veoma retka: pankreatitis
Poremećaji jetre i žučnih puteva:
Veoma retka: žutica, hepatitis, fulminanta hepatična nekroza
Poremećaji mišićno-skeltnog i vezivnog tkiva: Veoma retka: rabdomioliza, koja se može povezati sa akutnom bubrežnom insuficijencijom nakon mioglobinurie, miopatije (videti odeljak 4.4) miozitisa, polimiozitisa
Izolovani slučajevi poremećaja tetiva, ponekad iskomplikovani rupturom. 

Potražite neki drugi lek