

Bolesti po sistemima organa
Koža
Nervni sistem
Digestivni sistem
Kosti, zglobovi i mišići
Čula
Endokrini sistem
Kardiovaskularni sistem
Imunosistem
Respiratorni sistem
Urinarni sistem
Reproduktivni sistem
Reprodukcija
Top 12 tema
- Dve menstruacije u jednom mesecu – ovo su mogući uzroci
- Evo kako da prepoznajte znakove skrivene DEPRESIJE
- TROMBOCITOPENIJA: Evo šta smanjen broj TROMBOCITA govori o vašem zdravlju
- Sušenje veša u stanu šteti zdravlju?
- Zagađenje vazduha može narušiti kvalitet sna
- 6 glavnih uzroka svetle boje stolice
- Zagađenje ubija, čak i kada je na preporučenom nivou?
- Meteoropatija - kako se nositi sa promenom vremena?
- Dojenje i antibiotici: Sve što treba da znate!
- 7 koraka ka transformaciji tela
- Vitamin D je važan ne samo za kosti, već i za mišiće, posebno kod starijih
- Volite čokoladu? Naravno - to je nasledno!

Mijastenija gravis - autoimuna bolest, koja češće pogađa žene
Svet je ovih dana obratio pažnju na ovo teško oboljenje, nakon što je bivša teniserka Monika Seleš progovorila o svojoj borbi sa ovom bolešću
Mijastenija gravis je autoimuna bolest koja pogađa neuromišićni spoj — mesto gde nerv prenosi signal mišiću da se kontrahuje. Kod ove bolesti imuni sistem greškom stvara antitela koja blokiraju ili uništavaju receptore za acetilholin, pa nervni impuls ne stiže pravilno do mišića. Rezultat je slabost mišića koja se pogoršava pri naporu, a poboljšava nakon odmora.
Simptomi se obično razvijaju postepeno, a mogu varirati od blagih do teških:
- Slabost mišića lica i očiju: spušteni kapci (ptoza), dupli vid (diplopija)
- Slabost mišića pri žvakanju, govoru i gutanju: promukao glas, teškoće pri žvakanju ili gutanju hrane
Slabost ruku i nogu : teškoće pri hodanju ili penjanju uz stepenice
Slabost respiratornih mišića: otežano disanje (u teškim slučajevima — mijastenička kriza, hitno stanje)
Tipično: slabost se pojačava tokom dana ili nakon fizičkog napora, a poboljšava posle odmora.
Žene su nešto češće pogođene mijastenijom gravis, ali to zavisi i od životnog doba.
Statistika po polu i uzrastu
-Rani početak (ispod 40 godina) – češće kod žena (odnos oko 3:1 u korist žena).
-Kasni početak (posle 60 godina) – češće kod muškaraca.
-Srednje godine (40–60) – polna razlika se smanjuje.
Zašto su mlađe žene pod većim rizikom?
Pretpostavlja se da je to povezano sa uticajem hormona na imuni sistem — estrogen i progesteron mogu modulirati autoimune reakcije, a generalno autoimune bolesti su češće kod žena.