filteri close
Objavljeno: 11.09.2022. Image source: Foto: Pexels/Andrea Piacquadio
300x600

Oni koji su iskusili anksioznost, depresiju ili usamljenost pre nego što su dobili koronu imaju veći rizik od razvoja dugotrajnih simptoma nakon toga, otkrivaju naučnici u najnovijem istraživanju.

Dugotrajni kovid je stanje u kojem osoba koja je zaražena doživljava simptome koji traju nekoliko nedelja ili duže. Dugi simptomi korone mogu uključivati umor, groznicu, kašalj, probleme sa koncentracijom i promene mirisa ili ukusa, između ostalog.

Nova studija je obuhvatila oko 55.000 učesnika iz Sjedinjenih Država i Kanade koji su dostavili odgovore na anketu između aprila 2020. i novembra 2021. Preko 3.000 učesnika prijavilo je da imaju koronu, a oko polovina ih je prijavilo da imaju dugotrajan kovid. Nakon pregleda njihovih anketa, istraživački tim je zaključio da su oni koji su prijavili da su imali probleme sa mentalnim zdravljem pre infekcije bili u 32% do 46% većem riziku od dugotrajnog kovida.

Međutim, stručnjaci ističu da ljudi ne bi trebalo da pretpostavljaju da to znači da je dugotrajni kovid psihosomatski. Istraživači podržavaju ovu poziciju, navodeći da su dugotrajni simptomi bili rezultat infekcije.

Evo kako možete da upravljate dugotrajnim simptomima kovida

Postoji niz simptoma koje biste mogli da iskusite ako imate dugotrajni kovid, a neki od uobičajenih post- simptomi infekcije mogu zapravo biti deo vašeg lečenja. Na primer, pošto korona cilja na pluća, kašalj je način da telo očisti mrtve ćelije. Otežano disanje i umor takođe mogu biti deo procesa zarastanja, i mogu da traju i do nekoliko meseci nakon infekcije. 

SAVETI: Kako da smanjite osećaj umora tokom dana?

Stručnjaci preporučuju da bude blagi prema sebi dok se oporavljate i održavanje dnevne rutine kako biste održali raspoloženje. Za maglu mozga, zapišite beleške kako ne biste morali da se mučite da zapamtite stvari, jedite mediteransku ishranu da biste podržali zdravlje mozga, ograničite alkohol i dovoljno spavajte. Da biste ublažili bolove u mišićima ili zglobovima, probajte tai či ili jogu da biste pomogli u fleksibilnosti. Takođe možete isprobati lagani trening snage, poput penjanja uz stepenice ili vežbi koje koriste trake otpora.

Kakvi god da su vaši dugi simptomi kovida, čak i ako ne verujete da su ozbiljni, ako vam smanjuju kvalitet života, kontaktirate svog lekara.