

Bolesti po sistemima organa
Koža
Nervni sistem
Digestivni sistem
Kosti, zglobovi i mišići
Čula
Endokrini sistem
Kardiovaskularni sistem
Imunosistem
Respiratorni sistem
Urinarni sistem
Reproduktivni sistem
Reprodukcija
Top 12 tema
- Dve menstruacije u jednom mesecu – ovo su mogući uzroci
- Evo kako da prepoznajte znakove skrivene DEPRESIJE
- TROMBOCITOPENIJA: Evo šta smanjen broj TROMBOCITA govori o vašem zdravlju
- Sušenje veša u stanu šteti zdravlju?
- Zagađenje vazduha može narušiti kvalitet sna
- 6 glavnih uzroka svetle boje stolice
- Zagađenje ubija, čak i kada je na preporučenom nivou?
- Meteoropatija - kako se nositi sa promenom vremena?
- Dojenje i antibiotici: Sve što treba da znate!
- 7 koraka ka transformaciji tela
- Vitamin D je važan ne samo za kosti, već i za mišiće, posebno kod starijih
- Volite čokoladu? Naravno - to je nasledno!

Kako smanjiti stres prilikom vraćanja u školsku rutinu?
Povratak u školsku rutinu – izazov i za decu i za roditelje
Dug letnji raspust donosi mnogo igre, kasnih večeri i opuštenosti. Kada dođe septembar, prelazak na školski ritam često nije jednostavan – i deci i roditeljima. Dobra vest je da postoje mali koraci koji mogu olakšati povratak u rutinu i učiniti početak školske godine prijatnijim.
Postepeno vraćanje rasporeda spavanja
Najveći izazov je obično buđenje ujutro. Umesto naglog prelaska, počnite nekoliko dana ranije – deca neka idu u krevet 15–20 minuta ranije svake večeri dok ne dostignu željeni raspored. Tako će organizam lakše prihvatiti promenu. Uvedite male jutranje rituale, u kojima će dete uživati.
Organizacija prostora za učenje
Posle leta, deci treba podsetnik da postoji „radno mesto“. Sredite radni sto, obezbedite dobru rasvetu i pribor. Kada imaju svoj kutak za učenje, lakše ulaze u „školsku zonu“.
10 ključnih saveta psihologa za povratak u školsku rutinu
Podsetnik na školske obaveze
Uključite decu u planiranje – neka sama naprave raspored učenja, vannastavnih aktivnosti ili kućnih obaveza. Time se jača osećaj odgovornosti i samostalnosti.
Motivacija kroz male ciljeve
Umesto da se deci govorite „sada kreću obaveze“, bolje je naglasiti pozitivne strane – nova znanja, druženje, vannastavne aktivnosti. Zajedno sa njima postavite male ciljeve: npr. da pročitaju određeni broj knjiga ili nauče novu veštinu.
Strpljenje i razgovor
Svako dete se drugačije prilagođava. Razgovarajte o njihovim osećanjima, strahovima ili uzbuđenjima. Kada dete zna da ima podršku, povratak u školu postaje manje stresan.