Nordijska dijeta – zašto je mnogi smatraju jednom od najzdravijih na svetu?
Nordijska dijeta (Nordic diet) nastala je po uzoru na tradicionalnu ishranu zemalja severne Evrope – Danske, Švedske, Norveške, Finske i Islanda. Često se poredi sa mediteranskom dijetom, jer se obe zasnivaju na celovitim, minimalno prerađenim namirnicama, ali koriste ono što je karakteristično za svoje podneblje.
Brojna istraživanja pokazuju da ovakav način ishrane može da doprinese zdravlju srca, regulaciji telesne težine i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2.
Osnovni principi nordijske dijete
U fokusu su:
- puno povrća, posebno kupusnjača (kelj, kupus, brokoli, karfiol)
- bobičasto voće (borovnice, brusnice, maline)
- jabuke i kruške
- integralne žitarice, naročito raž, ovas i ječam
- mahunarke
- riba (losos, haringa, skuša)
- morski plodovi
- nemasni mlečni proizvodi
- krompir kao prilog umesto belog pirinča ili testenine
- orašasti plodovi i semenke
- ulje repice (kanola) kao glavni izvor masti
Istovremeno se ograničavaju:
- crveno i prerađeno meso
- slatkiši
- gazirana pića
- beli hleb i rafinisane žitarice
- ultra-prerađena hrana.
Šta se jede tokom dana?
Doručak
- ovsena kaša sa borovnicama i orasima
- ražani hleb sa mladim sirom i dimljenim lososom
- jogurt sa malinama i lanenim semenkama.
Ručak
- pečeni losos
- kuvani krompir
- salata od kupusa
- brokoli na pari.
Večera
- čorba od sočiva
- integralni hleb
- zelena salata.
Užine
- jabuka
- šaka lešnika
- jogurt
- bobičasto voće.
Još jedna prednost mediteranske dijete: Usporava mentalno starenje!
Koje su zdravstvene koristi?
1. Dobro deluje na srce
Nordijska dijeta bogata je omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i nezasićenim mastima koje mogu pomoći u snižavanju LDL ("lošeg") holesterola i krvnog pritiska.
2. Pomaže pri mršavljenju
Velika količina vlakana povećava osećaj sitosti, pa ljudi prirodno unose manje kalorija bez strogih zabrana.
3. Stabilizuje šećer u krvi
Integralne žitarice i mahunarke imaju niži glikemijski indeks od rafinisanih proizvoda.
4. Smanjuje upalne procese
Bobičasto voće, riba i povrće bogati su antioksidansima koji mogu doprineti smanjenju hronične upale u organizmu.
5. Dobro utiče na crevni mikrobiom
Raznovrsna biljna hrana obezbeđuje mnogo vlakana koja hrane korisne bakterije u crevima.


Od 1. avgusta jeftiniji brojni lekovi u Srbiji: Evo šta se menja za pacijente