filteri close
Objavljeno: 17.10.2024. Image source: Pexels
300x600

Kažu da je vrlo efikasna, makar samo za početno smirivanje

Kada dete doživi napad besa roditelji se često osećaju bespomoćno, ne znajući kako da smire situaciju. Međutim, jedna manje poznata, ali veoma efikasna strategija može biti, verovali ili ne, jednostavna matematika.

Ovaj pristup se oslanja na prebacivanje pažnje deteta s emocionalnog dela mozga na analitički deo koji je zadužen za rešavanje problema. Time se dete bukvalno "pomera" iz svoje ljutnje i prelazi u stanje u kojem je sposobnije da kontroliše emocije.

Naime, mozak ima dva glavna centra koji igraju ključne uloge u različitim funkcijama. Kada dete oseća bes, dominantan je limbički sistem, koji je zadužen za emocije, a frontalni režanj, koji je odgovoran za racionalno razmišljanje i donošenje odluka, tada nije u potpunosti aktivan.

Šah - kraljevska igra koja oblikuje mlade umove

Uvođenjem jednostavnih matematičkih zadataka, poput sabiranja ili oduzimanja, deca su primorana da aktiviraju deo mozga koji je povezan sa logikom i rešavanjem problema, a to pomaže da se njihova emocionalna reakcija smiri.

Iako istraživanja o direktnoj vezi između rešavanja matematičkih problema i smirivanja besa kod dece nisu brojne, postoje mnogi pokazatelji iz kognitivne psihologije i neuronauke koji podržavaju ovu ideju.

Na primer, studije o distrakciji i kognitivnom preusmeravanju pokazuju da kada osoba skrene pažnju sa emotivnog odgovora na nešto što zahteva mentalni fokus, poput rešavanja zadataka, dolazi do smanjenja emocionalnog intenziteta. Ova tehnika se koristi i u drugim terapijskim pristupima za smanjenje anksioznosti i kontrolu emocija.

Bolje mentalno zdravlje u detinjstvu smanjuje rizik od gojaznosti u adolescenciji

U praksi, postavljanje jednostavnih matematičkih pitanja tokom napada besa može delovati kao vrsta "emocionalnog prekidača". Pitanja poput "Koliko je 3 + 2?" ili "Koliko imaš prstiju na jednoj ruci?" ne samo da skreću pažnju, već i podstiču dete da koristi svoj kognitivni aparat, što smanjuje aktivaciju limbičkog sistema.

Roditelji koji su probali ovu tehniku često prijavljuju da, iako možda neće odmah u potpunosti smiriti dete, ona može pomoći u početnom deeskaliranju situacije. Naravno, kao i kod svake strategije, važno je biti dosledan i prilagoditi zadatke uzrastu deteta, jer preteški zadaci mogu izazvati još veću frustraciju.

Po internetu su  brojna svedočanstva roditelja koja svedoče koliko je strategija efikasna. Prenosimo vam svedočenje jednog oca sa Redita:

"Čuo sam za ovo nedavno - kada tvoje dete ima izliv besa, rad sa matematikom angažuje drugi deo njihovog mozga i pomaže im da prevaziđu jake emocije i smire se. Radimo ovo sa našom veoma emotivnom šestogodišnjakinjom, kada odluči da želi da sarađuje – postavljamo joj nekoliko jednostavnih pitanja iz sabiranja i oduzimanja, što joj vrlo brzo omogući da ponovo stekne kontrolu nad sobom i razgovara o svojim osećanjima. A ovo je šestogodišnjakinja koja je, prilično sam siguran, ranije postavila više Ginisovih rekorda za najduži izljev besa. Magija. ❤️ Probajte, tate".

Pametni telefoni i naša deca: Balansiranje tehnologije i zdravog razvoja

Matematika kao alat za smirenje napada besa ne samo da je praktična, već i lako dostupna, jer ne zahteva nikakve posebne resurse, već samo malo strpljenja i kreativnosti u postavljanju pitanja. Zašto ne probati?