filteri close
Objavljeno: 18.08.2019. Image source: Mojpe/Pixabay
300x600

Ne samo da antibiotici ne donose nikakvu korist ako ih uzimate dok imate grip, nego prave i veliku štetu

Zna se da je preterano prepisivanje antibiotika postalo globalni problem, jer je dovelo do drastičnog povećanja bakterija koje su otporne na antibiotike. Novo istraživanje, obavljeno na institutu Francis Crick u Londonu, navodi da antibiotici ne samo da nemaju nikakvog efekta na ljude zaražene gripom, već mogu i da pogoršaju stanje i pomognu virusu.

Ovaj problem je bio izražen i kod nas, jer su ljudi samoinicijativno uzimali antibiotike „da se ne nakači infekcija“. Taj problem je smanjen kada su antibiotici postali lekovi za koje je potreban recept, ali su i dalje ne tako teško dostupni.

A kako pogoršavaju grip?

Prva linija odbrane od gripa su pluća. Tu obično virus počinje svoju zarazu. Ova studija opisuje kako rana telesna defanzivna strategija uključuje proces koji se zove tip I interferonske signalizacije. Ovaj primarni imuni odgovor aktivira antiviralne gene u ćelijama koje se nalaze u plućima, čime inhibira brzinu razmnožavanja virusa.

„Ranije studije fokusirale su se na ćelije imunog sistema, ali mi smo otkrili da ćelije koje oblažu pluća imaju ključnu ulogu u ranim fazamainfekcije. One su jedino mesto u kome virus može da se razmnožava, tako da su ključno bojno polje u borbi protiv gripa“, rekao je Andreas Wack, istraživač koji je radio na studiji.

Istraživači su otkrili da korišćenje antibiotika u trajanju od samo dve do četiri nedelje direktno ihibira proces odbrane tela.

„Imunim ćelijama je potrebno oko dva dana da bi spremile odgovor, dok se virus za to vreme razmnožava u plućima. Dva dana posle infekcije, miševi koji su dobijali antibiotike imali su pet puta više virusa u plućima. Da bi se borio protiv veće pretnje, odgovor imunog sistema je mnogo jači i mnogo štetniji, što dovodi do težih simptoma i gorih ishoda“, objašnjava Wack.

Istraživanje je navelo da ovo ima veze sa mikrobiomima iz stomaka organizma, koji pomažu prilikom interferonske signalizacije u plućima.

Zanimljivo je da je potvrđeno da bakterije modulišu efikasnost interferonske odbrane u plućima, iako potiču iz creva. Za sada je nejasno kako crevne bakterije komuniciraju sa plućima da bi napravile ovaj efekat, a sledeći korak ovog istraživačkog tima je upravo to – otkrivanje načina komunikacije.

Ovo potvrđuje staro pravilo – ne uzimajte antibiotike sami, bez recepta lekara, i uopšte, nemojte se sami lečiti, već uvek potražite pomoć kvalifikovanog lica.