filteri close
Objavljeno: 07.02.2020. Image source: skalekar1992/Pixabay
300x600

Najnovije istraživanje pokazuje da su čak i bebe spremne da se odreknu hrane ne bi li pomogle drugome u nevolji.

Biti altruista, saosećati sa drugima i pomoći im, odreći se sopstvenog blagostanja radi tuđe dobrobiti – često je osobina koja izostaje među odraslima.

5 načina da pomognete kolegi ili koleginici koji pate od hronične bolesti

Novo istraživanje Instituta za učenje i pručavanje mozga Univerziteta u Vašingtonu, otkriva da se altruizam javlja u veoma ranom period života, kao i da rana društvena iskustva utiču na oblikovanje altruizma.

U studiji sa gotovo 100 beba uzrasta od 19 meseci, objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači su otkrili da deca, čak i kada su gladna, daju ukusnu užinu neznancu u nevolji.

Istraživači su želeli da testiraju da li su deca sposobna da deluju van ličnog interesa, kada su suočena sa jednom od najosnovnijih bioloških potreba: hranom, to jest - glađu.

Prvi eksperiment

Za ovu studiju, istraživači su odabrali hranu prilagođenu dečijim potrebama.

Cilj je bio utvrditi da li će dete, bez ohrabrenja, verbalnog uputstva ili podsticanja, spontano dati primamljivu hranu nepoznatoj osobi.

8 znakova da vi ili vaš partner imate slabu emocionalnu inteligenciju

Tokom eksperimenta dete i istraživač našli su se jedno preko puta drugog za stolom. Istraživač bi najpre detetu pokazao komadić voća. 

U kontrolnoj grupi, istraživač bi nežno ispustio komad voća van domašaja deteta, ne pokazujući nikakve emocije i ne pokušavajući da dohvati voće.

U testnoj grupi, istraživač se pretvarao da je slučajno ispustio voće, a zatim bezuspešno posegnuo za njim.

Nauka kaže: Naši mozgovi se usklade sa mozgom bebe tokom igre

Istraživači su rekli da je očigledna želja odrasle osobe za hranom izazivala kod dece potrebu da pomognu: više od 50% dece iz testne grupe dohvatilo je voće i dalo ga odrasloj osobi, u poređenju sa 4% deca u kontrolnoj grupi.

Drugi eksperiment

U drugom eksperimentu, sa drugačijim uzorkom dece, roditelji su zamoljeni da dovedu dete pre obroka - kada je veća verovatnoća da će biti gladno.

Istraživači su ponovili opisani scenario iz prvog eksperimenta, ali ovoga puta – sa gladnom decom, to jest – decom koja su imala snažniji motiv da uzmu hranu za sebe.

37% dece iz testne grupe ponudilo je voće istraživaču, dok nijedno dete u kontrolnoj grupi to nije učinilo. 

Vreme je za iskrenost: Da li drugima želite dobro ili se upoređujete sa njima?

Pokazalo se da su deca spontano, bez prethodnog učenja i bilo kakvih uputstava, više puta tokom ponavljanja eksperimenta pomagala osobi van njihove uže porodice.

Istraživači su takođe otkrili da su deca sa braćom i sestrama iz različitih kultura spremnija da pomognu odrasloj osobi u opisanom eksperimentu.