filteri close
Objavljeno: 30.09.2020. Image source: Foto: Pixabay/Free-Photos
300x600

Iako jesen donosi živopisno lišće i hladnije vreme, takođe može izazvati i sezonski afektivni poremećaj, vrstu ponavljajuće depresije koja obično dolazi i odlazi sa ovim godišnjim dobom.

Naziva se i sezonska depresija ili zimska depresija, i obično počinje u kasnu jesen ili ranu zimu, a jenjava do proleća i leta.

Američko psihijatrijsko udruženje objašnjava da sezonski afektivni poremećaj može nastati zbog biohemijske neravnoteže u mozgu podstaknute manjim brojem sati dnevne svetlosti i manje sunčeve svetlosti, što može pomerati biološki unutrašnji sat, što dovodi do poremećaja našeg dnevnog rasporeda.

Smanjen nivo sunčeve svetlosti može uticati na serotonin, neurotransmiter koji utiče na raspoloženje i povezan je sa depresijom. S obzirom na ulogu sunčeve svetlosti u stanju u kojem živite jedan je od primarnih faktora rizika od sezonskog afektivnog poremećaja.

Šta je SEROTONIN i kako utiče na vaše ZDRAVLJE?

Što smo dalje od ekvatora, to je veća učestalost sezonskog afektivnog poremećaja. Neko ko živi u Kanadi ima veći rizik od razvoja ovog stanja od nekoga ko živi, na primer, na Floridi.

Sledeći faktori mogu povećati rizik od sezonskog afektivnog poremećaja:

• ženski pol
• mlada odrasla osoba
• porodična istorija depresije
• lična istorija depresije ili bipolarnog poremećaja

Efekat korone na sezonski afektivni poremećaj

Pored tipičnih faktora rizika, pandemija može igrati ulogu u nastanku ovog poremećaja ove godine. Neki stručnjaci veruju da je stanje možda izraženije zbog stresa usled COVID-19.

Pandemija korone je velikom broju ljudi donela velike životne promene, traume i stresove - a da ne pominjemo fizičke bolesti onih koji su pozitivno pogođeni virusom. Ovo bi moglo postati ozbiljna briga za one koji imaju istoriju sezonskog afektivnog poremećaja, posebno u severnijim oblastima, a još više u područjima koja su najviše pogođena pandemijom.

Sezonski poremećaj raspoloženja i kako se nositi sa njim?

Pošto je socijalno povlačenje jedan od najčešćih znakova sezonskog afektivnog poremećaja, fizičko udaljavanje može predstavljati povećani rizik tokom narednih meseci.

Pored socijalnog povlačenja, NIH ukazuje i na druge uobičajene znake i simptome: 

• niska energija
• prekomerna pospanost (hipersomnija)
• prejedanje
• dobijanje na težini
• žudnja za ugljenim hidratima

Znaci i simptomi sezonskog afektivnog poremećaja slični su simptomima depresije, jer je jedan od njenih oblika.

Pojedinci koji imaju promene u načinu ishrane i spavanja, smanjenju nivoa energije, kao i smanjenom interesovanju za svoje uobičajene aktivnosti, fokus i koncentraciju, značajno su pogođeni. 

Glavna razlika ovog poremećaja je u sposobnosti da postane predvidljiv, s obzirom da se to dešava u određeno određeno doba godine.

Kako sprečiti i lečiti sezonski afektivni poremećaj

Ako ste ranije imali susreta sa njim, imate istoriju depresije ili depresivnih poremećaja ili ste imali povećani stres i velike životne promene usled pandemije, stručnjaci predlažu da treniranje brige o sebi bude prioritet ove jeseni.

Emocionalni poremećaji mogu ili ne moraju uvek biti sprečeni. Međutim, postoje mnoge preventivne mere koje mogu zaštititi naše mentalno zdravlje i blagostanje. Stvari kao što su redovno vežbanje, zdrava ishrana i adekvatan san uvek su važni aspekti svakodnevne prakse samopomoći.

Održavanje značajnih veza sa bliskom porodicom i prijateljima može pomoći u sprečavanju ili minimiziranju prevalencije sezonskog afektivnog poremećaja, kao i drugih stanja mentalnog zdravlja.

Mental Health America navodi da su povećana količina svetlosti kod kuće, provođenje više vremena napolju i posećivanje klime sa više sunca su takođe oblici prevencije. 

Kada je reč o preventivnim merama, razmislite o pripremama poput onih za sezonu gripa.

Kako se pripremiti za sezonu prehlade i gripa?

Pre zimske sezone obično kupujemo lekove ili prirodne resurse i pripremamo se za dodatnu brigu o svom imunološkom sistemu, pa smo po dolasku zime već preduzeli prave mere bezbednosti kako bismo sprečili grip ili prehladu. Ovo se takođe može primeniti na ljude koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja osiguravajući da imaju uspostavljene mere bezbednosti koje se odnose na njihove simptome.

Najbolji oblik pripreme može biti povezivanje sa stručnjakom za mentalno zdravlje koji može da odredi odgovarajućiu terapiju za vas.

Lečenje može uključivati dodatak vitamina D, kognitivnu bihevioralnu terapiju i lekove, kao što su antidepresivi, selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina.

Svetlosna terapija je takođe korisna za neke ljude. Uključuje sedenje ispred kutije za svetlosnu terapiju koja emituje jako svetlo dok filtrira ultraljubičaste zrake najmanje 20 minuta dnevno ujutru tokom jesenjih i zimskih meseci.

Što  ranije započnete sa pripremama pre pojave sezonskog afektivnog poremećaja, to bolje, jer će vam pomoći u smanjenju uticaja na fizičko i emocionalno blagostanje.