filteri close
Objavljeno: 19.07.2023. Image source: Pexels
300x600

Zbog čega otežano dišemo kad je ovako toplo?

"Pretoplo mi je, ne mogu da uhvatim dah" - jeste li ovu rečenicu ikada izgovorili? Poteškoće s disanjem često su posledica suvog vazduha. Kako razlikovati takvu situaciju od one alarmantne kada teškoće s disanjem signaliziraju nešto ozbiljnije, objasnio je u emisiji "Jutro" na Prvoj televiziji dr Vojkan Radosavljević, pulmolog.

"Treba da budemo svesni simptoma teškog disanja i kako se on manifestuje kod različitih ljudi. Kada se javlja kod mlađih osoba, veoma je važno pratiti simptom i prekinuti sa aktivnostima. Ovo obično prolazi samo po sebi, bez većih problema. Drugim rečima, treba se smiriti i posvetiti se svom telu. Situacija nije ista kada se ovakvi simptomi javljaju kod osetljivih grupa, to su ljudi stariji od 65 godina i ljudi koji imaju respiratorne bolesti", rekao je dr Radosavljević, naglasivši da teškoće s disanjem mogu biti pokazatelj težih stanja.

"Ako se simptom teškog disanja, manjka vazduha, ili gušenja javlja kod osetljivih grupa, potrebno je da se odmah obrate lekaru. Ako se obrate ljudi koji su svesni da već imaju neku plućnu bolest, bronhitis, srčane bolesti i slično, neophodno je da bez odlaganja počnu sa dopunskim tretmanom. Ako to ne pomaže, ne treba gubiti vreme, već se odmah javiti lekaru", upozorio je pulmolog.

Žene i letnje tegobe: Tihi izazovi vrelih dana

Zašto se tokom vrućina teže diše?

"Na tu temu postoji čitava nauka. Konkretno, postoje gradovi u kojima je teže disati i gradovi u kojima je disanje lakše. Osim zagađenja, koje je u svim gradovima veće nego što bi trebalo, tu je i važan faktor koji utiče na osećaj disanja i nedostatka vazduha - atmosferski pritisak koji je u tom trenutku visok, kao i vlažnost vazduha. Beograd je često prepoznatljiv po visokoj vlažnosti, što može stvoriti probleme s disanjem", pojasnio je dr Radosavljević.

Bol u plućima

"Moram da upozorim sve naše građane, a posebno one koji su zdravi, da postoji mnogo nejasnih stanja koji se sada pojavljuju, a koji se kategorizuju kao postkovid sindrom. Često sam zbunjen kada ljudi razviju imunološke probleme, kada su bolesni nekoliko meseci bez očiglednog razloga, kada kašlju bez jasnog razloga. Imate pacijenta koji se žali na dugotrajne tegobe, a prilikom pregleda nema objektivne simptome koje možete lečiti. Sada su simptomi potpuno nespecifični", izjavio je pulmolog.

Doktorka upozorava na "lažnu hidrataciju" - Nije rashlađivanje, a može biti opasno

Vežbe za disanje

"Fizikalni sistem je postojao pre pojave korone, ali je bio na izdisaju. Sećam se vremena kada je bio na vrhuncu. Imali smo stalne fizioterapeute koji su pacijente podučavali kvalitetnim vežbama za disanje. Nakon pojave kovida pokazalo se da mehanika disanja može biti od velike pomoći. Ujutru treba obaviti osnovne vežbe. Dovoljno je napraviti deset dubokih udisaja i izdisaja u toku jednog minuta. To je definitivno efikasno", objasnio je dr Vojkan Radosavljević.