filteri close
Objavljeno: 22.01.2020. Image source: nastya_gepp/Pixabay
300x600

Najnovije istraživanje sugeriše da ni energetski napici, kao ni vreme provedeno pred ekranima, nisu ključni uzročnici epidemije neispavanosti među tinejdžerima.

Naprotiv – ključni uzročnici su, tvrde stručnjaci – mame i tate!

Hronična neispavanost kod tinejdžera može dovesti do veoma ozbiljnih posledica, kakve su anksioznost, depresija, pa čak i suicidne misli.

Manjak sna utiče na koncentraciju, uspeh u školi, pažnju u svakodnevnim situacijama (poput prelaženja ulice ili vožnje gradskim prevozom), kao i na razdražljivost i češće ulaženje u konfliktne situacije.

Dobar san „ispira” mozak od toksina

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Ročester u Njujorku pokazalo je da roditelji mogu imati presudan uticaj na dužinu, redovnost i kvalitet sna dece uzrasta od 14 do 17 godina.

Za potrebe studije tinejdžeri su vodili dnevnik spavanja tokom sedam dana, a od roditelja se tražilo da izveštavaju o načinima sprovođenja pravila vezanih za vreme spavanja dece.

Studija je otkrila da je uspostavljanje redovnog vremena i dužine spavanja, zajedno sa kasnijim početkom škole, imalo najveći uticaj na trajanje sna, dnevnu energiju i depresivne simptome.

Ipak, više od 50% roditelja izjavilo je da ne poznaje mehanizme kojima bi privoleli svoje tinejdžere da redovno odlaze na spavanje u utvrđeno vreme.

Istraživanje potvrdilo: Na kakve poruke reaguju tinejdžeri

Tinejdžerima je, prema preporukama, potrebno više sna nego odraslima – 9 do 10 sati dnevno.

Takođe, njihov cirkadijalni ritam je drugačiji, te im je teže da uspostave rutinu ranijeg odlaska na spavanje.

Zbog toga je važan roditeljski zadatak da tragaju za načinima koji će njihovoj deci pomoći da uspostave zdrav režim spavanja i odmora tokom noći, sugerišu autori studije, objavljene u časopisu Sleep.

Dve trećine roditelja ne ume da prepozna depresiju kod dece