filteri close
Objavljeno: 15.05.2020. Image source: Belova59/Pixabay
300x600

Evo i zašto

Gilbertov (Žilberov) sindrom je nasledno genetsko stanje u kome osoba ima blago povišen nivo bilirubina, jer ga jetra ne obradjuje kako treba.

Takođe je poznat i kao disfunkcija jetre i porodična nehemolitička žutica.

Gilbertov sindrom utiče na pojavu žute boje na koži lica ili na beonjačama.

Šta je to sindrom perzistentnog genitalnog uzbuđenja

Ovo stanje je bezopasno i ne zahteva medicinski tretman, ali je važno prepoznati ga, znati uzroke i adekvatno reagovati.

Smatra se da se Gilbertov sindrom u manifestnoj formi javlja u 4-8% opšte populacije.  

Koji su simptomi 

Blaga žutica je ponekad jedini znak da osoba ima Gilbertov sindrom.

Mnogi ljudi sa ovim stanjem nemaju nikakve simptome.

Oko 30 % njih sazna slučajno, prilikom rutinskih testova. 

Šta je Tarnerov sindrom i zašto je važna rana dijagnostika

Bilirubin nastaje kada telo razgrađuje crvena krvna zrnca.

Kod Gilbertovog sindroma, jetra ne procesuira bilirubin efikasno, zbog nasledne genetske abnormalnosti. Zbog toga se on nakuplja u telu.

Ako osoba ima previše bilirubina, imaće žuticu kože, kao i žute beonjače. 

Izuzetno visok nivo bilirubina može izazvati svrab, ali to se ne događa kod Gilbertovog sindroma, jer nivo bilirubina nije toliko visok.

Neki ljudi sa ovim sindromom mogu da osete umor i nelagodu u stomaku, mada stručnjaci još uvek nisu ustanovili jasnu vezu između povišeg nivoa bilirubina i ovih simptoma.   

Faktori koji u kombinaciji sa blagim porastom nivoa bilirubina mogu učiniti simptome očiglednijim ili ozbiljnijim uključuju:

  • razne pridružene bolest
  • infekciju
  • dehidrataciju
  • stres
  • menstruaciju
  • post
  • nedostatak sna
  • unos alkohola
  • trudnoću
  • promenu spoljašnje temperature 
U ovim i sličnim slučajevima mogu se ispoljiti sledeći simptomi:
  • bol pod desnim rebarnim lukom,
  • mučnina,
  • povraćanje,
  • gubitak apetita,
  • nadimanje,
  • dijareja ili opstipacija

Kako da sačuvate zdravlje jetre

  • depresija,
  • nervoza,
  • strah,
  • glavobolja
  • znojenje,
  • lupanje srca
  • nesanica. 

Ukoliko se simptomi pogoršaju, važno je razgovarati sa lekarom, kako bi se isključio uticaj pridruženih bolesti.

Šta je važno da znamo ukoliko imamo ovaj sindrom?

Stručnjaci kažu da nema potrebe za promenom režima ishrane, mada treba izbegavati alkohol, a pojačano unošenje vode može da spreči dehidrataciju.  

  • Sledite zdravu, uravnoteženu ishranu sa puno svežeg voća i povrća
  • Jedite redovno i ne preskačite obroke
  • Izbegavajte posne i vrlo niskokalorične dijete

Sindrom nervoznih creva – stres, ishrana ili nešto treće?

Odabir zdravog načina života uz zdravu ishranu i redovnu fizičku aktivnost može vam pomoći ukoliko patite od Gilbertovog sindroma.

Upravljanje Gilbertovim sindromom

Gilbertov sindrom se ne može sprečiti, jer je to nasledni poremećaj.

Osobe koje imaju ovo stanje o tome obavezno treba da obaveste svog lekara jer povećan nivo bilirubina u organizmu može da ometa delovanje nekih lekova.

Lekovi koje bi trebalo izbjegavati, ako je moguće, jesu: 

  • neki lekovi koji se koriste za lečenje HIV infekcije 
  • neki lekovi za snižavanje holesterola
  • rinotecan, koristi se za lečenje naprednog raka creva
  • neki lekovi za lečenje karcinoma krvi 
Kako se dijagnostikuje?

Test krvi može otkriti da li je nivo bilirubina u organizmu viši od uobičajenog.

Gilbertov sindrom se najčešće javlja kod osoba muškog pola i po prvi put se manifestuje u detinjstvu ili ranoj adolescenciji.

Obično se dijagnostikuje u kasnim tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama.

Vodič: šta je to masna jetra, koji su tipovi i koliko treba da brinete zbog nje

Dijagnoza se zasniva na prisustvu blago povišenog nivoa konjugovanog bilirubina u krvi i odgovarajuće kliničke slike.

Lekar će možda želeti da uradi dodatne testove kako bi se uverio da pacijent nema drugi (ozbiljniji) uzrok povišenog bilirubina.

Pored Gilbertovog sindroma, povišen nivo bilirubina može ukazivati i na:
  • akutnu upala jetre
  • upalu ili infekciju žučnih puteva
  • opstrukciju žučnih puteva
  • hemolitičku anemiju
  • kolestazu : prekinut dotok žuči iz jetre je prekinut. Ovo se može dogoditi sa akutnom ili hroničnom upalom jetre kao i sa rakom jetre.  
  • Krigler-Najarov sindrom: Ovo nasleđeno stanje oštećuje specifični enzim odgovoran za obradu bilirubina, što rezultira viškom bilirubina u organizmu.