filteri close
Objavljeno: 10.06.2020. Image source: Heather_Ann/Pixabay
300x600

Naše misli imaju biološki uticaj na naše fizičko zdravlje, koji može biti pozitivan ili negativan.

Da li vas ili neku vama blisku osobu muče opsesivne negativne misli koje se iznova i iznova uporno vraćaju?

Nedavno istraživanje, koje su sproveli naučnici sa UCL (University College London), pokazalo je da repetativne negativne misli mogu povećati rizik od razvoja Alchajmerove bolesti i demencije.

Još jedan odličan razlog da se kontroliše šećer - umanjuje rizik od Alchajmerove bolesti

U studiji sa ljudima starijim od 55 godina, istraživači su otkrili da se ponavljajuće negativno mišljenje povezuje sa kasnijim kognitivnim padom, kao i taloženjem štetnih proteina u mozgu, povezanih sa Alchajmerovom bolešću.

Prema rečima autora studije, objavljene u časopisu Alzheimer's & Dementia, „depresija i anksioznost u srednjem i starijem životnom dobu već su poznati faktori rizika od demencije”.

Izgleda da viši muškarci imaju niži rizik od demencije

Ova studija otkrila je da određeni obrasci razmišljanja, povezani sa depresijom i anksioznošću, mogu biti temeljni razlozi i ukazivati na principe zbog kojih ljudi sa ovim problemima imaju veću verovatnoću za razvoj demencije.

Prema rečima istraživače, nema dokaza koji sugerišu da bi kratkoročne promene raspoloženja i razmišljanja povećale rizik od demencije, ali bi hronični obrasci negativnog razmišljanja tokom dužeg vremena mogli povećati ovakav rizik.

Da li ste iznenađeni? Rani odlazak u penziju povećava rizik od demencije

U pomenutom istraživanju učestvovale su 292 osobe starije od 55 godina.

Tokom trajanja studije učesnici su odgovarali na pitanja o tome kako obično razmišljaju o negativnim iskustvima , kako misle o prošlosti, i koliko brinu o budućnosti. Učesnici su takođe kontrolisani u odnosu na simptome depresije i anksioznosti. 

Procenjena je njihova kognitivna funkcija, merenjem memorije, pažnje, prostorne kognicije i jezika.

Neki učesnici su takođe bili podvrgnuti ispitivanju mozga, prilikom koga je meren nivo dva proteina koji uzrokuju najčešću vrstu demencije, Alchajmerovu bolest, kada se nakupljaju u mozgu.

Anksioznost: najbolji načini da je razumete i izborite se sa njom

Istraživači su otkrili da su ljudi koji pokazuju značajnije obrasce ponavljajućeg negativnog razmišljanja doživeli više kognitivnog pada i slabljenje pamćenja (što je jedan od ranijih znakova Alchajmerove bolesti) tokom četvorogodišnjeg perioda, i imali su veću verovatnoću za stvaranje naslaga opasnih aminokiselina u mozgu.

Depresija i anksioznost bili su povezani sa kasnijim padom kognitivnih funkcija, ali ne i sa taloženjem pomenutih aminokiselina, što sugeriše da bi opsesivne negativne misli mogle biti glavni razlog zašto depresija i anksioznost doprinose riziku od razvoja Alchajmerove bolesti.

Istraživači sugerišu da ponavljajuće opsesivne misli mogu doprineti riziku od Alchajmera kroz uticaj na pokazatelje stresa, poput visokog krvnog pritiska, jer su druge studije otkrile da fiziološki stres može doprineti taloženju amiloida i tau proteina u mozgu.

11 jasnih simptoma ANKSIOZNOSTI